Ne dozvoliti vlastima da otvore pobednički šampanjac 1Foto: Univerzitet u Beogradu

Jasno i eksplicitno definisani zahtevi, disciplina i dobra organizacija, precizno definisan i principijelan način odlučivanja, realizacija dogovorenog i odlučenog, distanciranje od političkih stranaka, dobra saradnja sa profesorima, i još dosta toga, doprineli su profilisanju studenata i njihovog pokreta u najrelevantnijeg društvenog, a sada već i političkog činioca u našoj državi.

U poslednjih pola godine studenti su se nalazili na brojnim raskršćima, ali je upravo sve ovo gore nabrojano doprinosilo da su iz njih po pravilu izlazili jači i odlučniji.

Na pomolu je novo raskršće, odnosno faza sa novim dilemama. Naime, na jednom broju fakulteta nastavnici su se na svojim Većima dogovorili da organizuju neki vid online nastave. O nastavi će se ovih dana raspravljati i odlučivati i na fakultetima drugih univerziteta. Stiče se utisak da je želja za uspehom i konačnom pobedom nad autokratijom u Srbiji sveprisutna, da se taj intenzitet u akademskoj zajednici ne snižava, ali da postoje dva pristupa realizaciji.

Studenti su vidno naklonjeniji blokadi nastave u punom kapacitetu, do ispunjena zahteva. Povratak na bilo koji vid predavanja i vežbi otupeo bi oštricu njihovog pritiska na vlast. Jer, u tako važnoj borbi, koja odlučuje sudbinu države i građana i koja čupa društvo iz kandži korupcije i političkog jednoumlja, jedna školska godina lako gubi svoj značaj.

Ne dozvoliti vlastima da otvore pobednički šampanjac 2
foto (BETAPHOTO/AMIR HAMZAGIĆ)

Pojedini profesori, a izgleda i rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu, smatra da bi neki vid nastave bio delotvorniji. Veći broj studenata bi se okupljao na fakultetima. Povratak na normalnije finansiranje materijalnih troškova fakulteta, kao i vraćanje plata, bi smanjilo tenzije i nezadovoljstva, a time neku vrstu i podeljenosti među nastavnicima.

Mnogi su mišljenja da bi se tako i odagnale ozbiljnije pretnje vlasti u vezi sa daljom sudbinom visokog obrazovanja. U takvim okolnostima, jedinstveniji i sa još više žara, profesori bi učestvovali u studentskim aktivnostima.

Reklo bi se da i jedno i drugo sadrži u sebi dobre strane. A naravno, i neke loše. Ono što nedvosmisleno presuđuje u ovoj borbi dva pristupa jeste stav autokratskog i diktatorskog establišmenta. Naime, njihov pristup se podudara sa studentskim slutnjama. Povratak na nastavu i prekid blokada bio bi u javnosti predstavljen kao njihova velika pobeda, odnosno kao konačni poraz „obojene revolucije“ u Srbiji.

Kada bi se to i desilo, gotovo je sigurno da bi to bilo kratkotrajno likovanje. Studenti bi sa svojim razrađenim sistemom, i sa svim svojim osobenostima, i u takvim okolnostima znali da se pozicioniraju. Toliko su dobro cementirani temelji njihove gradnje, da povratak na staro gotovo sigurno ne može da se dogodi.

Lično, ne bih davao povoda vlastima za otvaranje pobedničkog šampanjca, i zbog toga glasam za nastavak blokade. Pa, kol’ko košta, da košta.

Autor je profesor Univerziteta u Beogradu, potpredsednik Demokratske stranke

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari