
Finska je saopštila da očekuje da će Rusija dodatno povećati broj trupa duž njihove zajedničke granice kada se završi rat u Ukrajini, nakon izveštaja da je Moskva ojačala svoje vojne baze blizu granice NATO alijanse.
General-major Sami Nurmi, šef strategije finskih odbrambenih snaga, rekao je da vojska „vrlo pažljivo“ prati manevre Moskve i da je njihov posao, kao dela NATO saveza, da se „pripreme za najgore“, preneo je Radio Slobodna Evropa.
Finska granična straža je u sredu, 21. maja objavila da je završila prvih 35 kilometara planirane ograde od 200 kilometara na svojoj istočnoj granici sa Rusijom, koja je zatvorena više od godinu dana nakon što je Helsinki optužio Moskvu da u „hibridnoj operaciji“ usmerava tražioce azila u Finsku. Ograda takođe koristi kamere i senzore za razlikovanje ljudi i životinja koje prelaze granicu.
Satelitski snimci, koje je objavio Njujork tajms, izgleda da pokazuju širenje ruske vojne infrastrukture blizu finske granice, uključujući redove šatora, vojnih vozila, renoviranje skloništa za borbene avione i izgradnju na prethodno nekorišćenoj helikopterskoj bazi.
Nurmi je rekao: „Oni menjaju strukture i vidimo umerene pripreme kada je u pitanju izgradnja infrastrukture blizu naših granica, što znači da će, kada se rat u Ukrajini nadamo završi, početi da vraćaju snage koje su se borile u Ukrajini, posebno kopnene snage.“
Iako ovo nije bilo neočekivano jer se Finska pridružila NATO savezu rekordnom brzinom 2023. godine nakon invazije Rusije na Ukrajinu, Nurmi je rekao da oni „veoma pažljivo prate pripreme“.
„Rade to u fazama. Rekao bih da je i dalje umeren broj vojnika. Nije velika gradnja, ali na određenim mestima se gradi nova infrastruktura i priprema, donosi nova oprema“, rekao je.
„Takođe morate proceniti da li se spremaju da pošalju više trupa u Ukrajinu ili se spremaju da izgrade svoje snage blizu naše granice. Ali pretpostavljam da rade i jedno i drugo.“
Reagujući na promenu aktivnosti Rusije, američki predsednik Donald Tramp je u utorak, 20. maja novinarima rekao da „uopšte nije zabrinut zbog toga“, dodajući da će Finska i Norveška „biti veoma bezbedne“.
Ponavljajući predsednikovo mišljenje, Nurmi je rekao da „nema neposredne vojne pretnje Finskoj ili NATO-u iz ovog pravca“.
Dodao je: „Ono što se dogodilo odmah nakon napada na Ukrajinu jeste da smo podneli zahtev za članstvo u NATO savezu, a zatim, kada smo primljeni, Rusija je objavila da će početi da menja svoj vojni stav preko granice.“
Finski građani su se navikli na pretnju od istočnog suseda, ali stotine se i dalje prijavljuju na kurseve obuke kako bi se pripremili za vanredne situacije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.