Poruka iz Evropske unije Robertu Ficu: Stojite na pogrešnoj strani istorije 1EPA-EFE/ALEXEY NIKOLSKIY / HOST PHOTO AGENCY RIA NOVOSTI / HANDOUT HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES

Visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost Evropske unije Kaja Kalas poručila je danas slovačkom premijeru Robertu Ficu zbog učešća na proslavi Dana pobede u Moskvi da stoji na pogrešnoj strani istorije.

 

„Zaista to ne mogu da shvatim. Svi koji podržavaju slobodu, nezavisnost i sve evropske vrednosti bi trebalo da budu danas na Dan Evrope u Ukrajini a ne u Moskvi. Fico stoji rame uz rame sa Putinom koji je počeo taj rat“, kazala je Kalas u Lavovu gde boravi zajedno sa šefovima diplomatija EU.

Kalas je podsetila koliko izlišnih mrtvih i nepotrebnih stradanja nevinih ljudi je donela agresija Rusije na Ukrajinu.

„Kako možete da stojite pored njega? Stojite na pogrešnoj strani istorije“, kazala je visoka evropska zvaničnica češkom poratalu Novinky.cz.

Luksemburški ministar spoljnih poslova Ksavje Betel kazao je u Lavovu da je Ficov odlazak na vojnu paradu u Moskvu šamar koji pokazuje da neki lideri do danas nisu shvatili za šta su se ljudi borili u Drugom svetskom ratu.

„Drago mi je da na Crvenom trgu ne stoji češki političar. Mislim da treba da stojimo uz Ukrajinu ne da pomažemo rusku propagandu“, kazao je šef češke diplomatije Jan Lipavski.

Čak i češki predsednik Miloš Zeman u vreme dok je otvoreno zastupao ruske stavove i pojavio se na 70. godišnjicu kraja Drugog svetskog rata kao jedan od dva evropska državnika u Moskvi već zbog ruske aneksije Krima smatrao je da nije prikladno da posmatra paradu ruske vojske, već je to vreme proveo u ambasadi a pojavio se samo na ceremoniji odavanja pošte palim vojnicima.

Tada je u Moskvi bio i Fico ali obojica su u vreme parade organizovali svoj bilateralni sastanak i nisu bili na Crvenom trgu.

Slovački i češki mediji objavili su danas da Fica nisu našli na snimcima sa tribina medju stranim zvaničnicima na paradi a da je vidjen tek kada su se polagali venci poginulim crvenoarmejcima koji su inače oslobodili 1945. godine najveći deo Čehoslavačke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari