Tramp odložio carine od 50 odsto na robu iz EU nakon razgovora sa Ursulom fon der Lajen: Kako ga je ubedila? 1Foto: EPA-EFE/TIERNEY L CROSS / POOL

Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je pristao da odloži carine od 50 odsto na uvoz iz Evropske unije do 9. jula, što je najnoviji primer kako Tramp najavi uvođenje carina i izazove pometnju na tržištima, da bi kasnije odustao od pretnje, prenosi CNN.

Tramp je rekao da je imao „veoma lep razgovor“ sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, što je dovelo do odlaganja.

„(Fon der Lajen) je rekla da želi ozbiljne pregovore“, rekao je Tramp novinarima na aerodromu Moristaun u Nju Džerziju. „Taj dan bi bio 9. jul, to je datum koji je ona tražila. Pitala je da li možemo da pomerimo sa 1. juna na 9. jul. Pristao sam“.

„Rekla je da ćemo se brzo sastati i videti možemo li nešto da postignemo“, dodao je.

Još u petak, Tramp je izjavio da „ne traži dogovor“ sa EU i da će stopa carine biti 50 odsto te da će stupiti na snagu 1. juna. Ta stopa bi usledila nakon što je u aprilu najavio carinu od 20 odsto na uvoz iz EU – koja je takođe bila odložena, kao i druge takozvane reciproč­ne carine.

Nekoliko minuta nakon razgovora s novinarima, Tramp je objavio na Truth Social-u da će „pregovori početi brzo“.

Ranije tog dana, Ursula fon der Lajen je na mreži X objavila da je imala „dobar razgovor“ sa Trampom.

„EU i SAD dele najznačajniji i najbliži trgovinski odnos na svetu“, napisala je fon der Lajen. „Evropa je spremna da brzo i odlučno pokrene pregovore. Da bismo postigli dobar sporazum, potreban nam je rok do 9. jula“.

Nakon vesti o odlaganju, azijska berzanska tržišta su danas zabeležila umerene dobitke. Japanski referentni indeks Nikkei 225 porastao je do 0,8 odsto tokom ranog trgovanja, dok je južnokorejski KOSPI ojačao 0,9 odsto. Kineski Shanghai Composite indeks porastao je za 0,3 odsto. Indeksi TAIEX (Tajvan) i S&P/ASX 200 (Australija) trgovali su skoro nepromenjeno, dok je Honkonški Hang Seng indeks pao za 0,3 odsto.

Tramp je naročito kritikovao ono što naziva „netarifne trgovinske barijere“, kao i zemlje ili trgovinske blokove koji imaju trgovinske suficite u odnosu na Sjedinjene Države – tj. kada SAD više uvozi iz određene zemlje nego što toj zemlji izvozi.

Prema podacima američkog Ministarstva trgovine, prošle godine SAD su imale trgovinski deficit sa EU u iznosu od 236 milijardi dolara.

Tramp je u nedelju takođe rekao da se „uglavnom slaže“ sa nedavnim komentarima ministra finansija Skota Besenta da nije neophodno vraćati proizvodnju tekstila u SAD.

„Ne planiramo da pravimo patike i majice… hoćemo da pravimo vojnu opremu“, rekao je Tramp. „Hoćemo da pravimo velike stvari. Hoćemo da radimo ono ‘AI stvar’ s kompjuterima.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari