
„Vučić sada ima dve mogućnosti – da popusti pod pritiskom, što neće učiniti, ili da pojača represiju“, kaže politikolog Vedran Džihić za Frankfurter rundšau. Drugi mediji prate studentski maraton do Brisela.
Ljudi u Srbiji misle da su žrtve pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu zapravo žrtve korupcije, nepotizma, kriminala, kaže Vedran Džihić, politikolog sa bečkog Instituta za političke studije.
„Ali ovi protesti studenata su mnogo više nego reakcija na ovaj tragični događaj. Oni su rađanje nečeg novog“, navodi Džihić u opširnom intervjuu za nemački Frankfurter rundšau.
Kaže, o studentima se verovalo da su apatični, zagledani samo u sebe i svoje karijere. Ili spremni da se isele iz zemlje. „A sada uzimaju sudbinu u sopstvene ruke. Puni su energije, entuzijazma i uverenosti u uspeh, njihovi alati su nada i ljubav.“
Kako navodi Džihić, opozicija u Srbiji je slaba i podeljena, bez „vučne snage“ da isposluje velike promene. Sa druge strane, režim reaguje inscenacijom narodne volje – desetine hiljada ljudi se primoravaju u autobuse i na mitinge, kaže Džihić.
Ljudi u Srbiji su, ocenjuje, izgubili strah od vlasti, ali to ne znači da je došao kraj represiji.
„Vučić sada ima dve mogućnosti – da popusti pod pritiskom, što neće učiniti, ili da pojača represiju. U tom takozvanom beloruskom modelu režim vrši više pritiska na civilno društvo, policija isleđuje ljude, organizuju se proleterske batinaške trupe, režim pokušava da se održi masivnim nasiljem. (…) Srbija još nije došla dotle“, kaže Džihić.
Pojašnjava da je Vučić u 13 godina koncentrisao svu vlast u svojim rukama – parlament, sudstvo i vlada su „samo marionete“.
„Vučić je klasični autoritarni despot sa vrlo izraženom patološkom opsednutošću moći. On poistovećuje srpski narod sa sobom. Dimenzije su mesijanske. Mimo Vučića se ne može preživeti. Jer, kao i kod sličnih režima, pad sa vlasti ili gubitak funkcije mogu značiti zatvor ukoliko dođe do procesa zbog korupcije ili drugih krivičnih dela“, dodaje Džihić u razgovoru za Frankfurter rundšau.
Govoreći o tome da su studenti ipak okrenuti Evropskoj uniji – oni trče ka Briselu, a ranije su vozili bicikle do Strazbura – Džihić kaže da je delovalo kako je EU spremna da proda demokratiju za litijum.
„Ali imam utisak da se polako razvija svest, u Berlinu, Francuskoj, Austriji, skandinavskim državama, kod mnogih evropskih poslanika. To se primećuje u tonu koji se čuje iz Evropske komisije. Komesarka za proširenje, koja je upravo bila u poseti Beogradu, sada drukčije govori o stvarima, signalizira da se studentski protesti moraju shvatiti ozbiljno, da ne sme biti nasilja“, navodi politikolog.
„Sve se više pomalja pitanje šta raditi kad više ne bude Vučića. Mnogo zavisi od toga da li će se Evropa hrabrije i odlučnije staviti na stranu prodemokratskih snaga“, dodaje Džihić.
Žele da skrenu pažnju Evrope
„Oni žele da skrenu evropsku pažnju na korupciju u svojoj zemlji“, piše izveštač lista Luksemburger vort.
U subotu (10. maj) su studenti-maratonci dotrčali u glavni grad malenog vojvodstva na putu prema Briselu. Crveni tepih bio je simbolično postavljen na centralnom trgu, pred statuom velike vojvotkinje Šarlote.
Došljake je pozdravila i gradonačelnica Lidija Polfer.
„Studenti se zalažu za demokratiju, transparentnost, pravdu i protiv korupcije. To su vrednosti koje delimo. Dakle, sasvim je normalno da im se poželi dobrodošlica“, rekla je Polfer za luksemburški list.
Studenti očekuju jasne poruke i pritisak na vlast iz Evrope, rekla je Marija Bjeković-Obradović koja vodi Srpsku kulturni krug u Luksemburgu.
Na dočeku je bio i poslanik luksemburških Zelenih Meris Šehović, inače rođeni Beograđanin. „Kao član parlamenta ovde u Luksemburgu i kao Evropljanin sa srpskim i luksemburškim korenima, ponosan sam što sam ovde“, rekao je on.
Dodao je da evropske vrednosti nisu tu samo za članice EU već za sve „koji prema njima žive“.
Bila je to još jedna stanica gde su srpski studenti dočekani raširenih ruku. Nastavili su do Liježa, a ovog ponedeljka (12. maj) trebalo bi da stignu u Brisel.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.